Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama – 22. rujan obilježava se odlukom Hrvatskog Sabora od 2004. godine kao spomen na tri žene ubijene na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999., kada je suprug u brakorazvodnoj parnici ubio suprugu, sutkinju, odvjetnicu te teško ranio zapisničarku.
Prisjećajući se toga tragičnog događaja, Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH sa svojim članicama i SOIH – Mrežom žena s invaliditetom svake godine ukazuje i podsjeća kako je nasilje nad ženama i djevojčicama jedan od najraširenijih oblika kršenja ženskih ljudskih prava.
Stoga, potičemo cijelu društvenu zajednicu na razvoj svijesti da se nasilje ne događa nekom drugom i da ga spriječiti može zajednička borba protiv svih oblika nasilja. Naglašavamo da je nasilje nad ženama s invaliditetom trostruko veće, a broj prijava manji jer u brojnim aktivnostima svakodnevnog življenja žene s invaliditetom ovise o onima koji vrše nasilje. Prvi korak postizanja nulte tolerancije prema nasilju je: prijavimo nasilje!
TEŠKOĆE S KOJIMA SE SUOČAVAJU GLUHE ŽENE
Provodeći dugogodišnju Kampanju u cilju senzibiliziranja javnosti za nasilje nad ženama s invaliditetom, SOIH – Mreža žena s invaliditetom je tijekom Sedmodnevnog treninga u mjesecu srpnju 2020. odlučila ovogodišnju Kampanju posvetiti senzibiliziranju javnosti za nasilje nad gluhim ženama. Jedan od razloga je priroda zlostavljanja u komunikaciji koja je specifična za gluhe žene žrtve nasilja u odnosu na one koje čuju. Gluhe žene su izoliranije zbog manjka senzibiliteta društva na drugačiji oblik komunikacije, a pandemija je tu izoliranost još više povećala.
Kao jezična i kulturna manjina, gluhe žene kao žrtve nasilja u obitelji nailaze na značajne prepreke u pristupu informacijama i uslugama namijenjenim za prijavu i postupanje te rješavanje medicinskih i pravnih posljedica nasilja. Vrlo često zbog komunikacijskih prepreka nisu u mogućnosti prijaviti nasilje.
Unatoč tome što u RH postoje usluge tumača/prevoditelja znakovnog jezika za gluhe osobe, broj kvalificiranih tumača/prevoditelja je premalen da bi se zadovoljila sve veća potreba za istim.
VRSTE NASILJA KOJE DOŽIVLJAVAJU GLUHE ŽENE U OBITELJI
Nasilje nad gluhim ženama je višedimenzionalno, a u velikoj mjeri ovisi o tome radi li se o gluhom ili čujućem partneru ili o djeci.
Najčešći oblici nasilja su:
- zastrašivanje gestama, izrazima lica ili pretjeranim znakovima, tapkanjem po podu i lupanjem po stolu ili vratima
- unošenje nasilnika u lice žrtve
- kritiziranje njezinog načina komunikacije,
- uskraćivanje informacija o pozivima drugih ljudi,
- isključivanje žrtve iz važnih razgovora,
- izostavljanje žrtve u socijalnim kontaktima s osobama koje čuju,
- negativni govor o zajednici Gluhih,
- manipuliranje situacijom pri pozivanju policije,
- zabrana djeci na korištenje znakovnog jezika za razgovor sa žrtvom,
- zabrana isticanja kulture Gluhih
- kritiziranje govora i znanja hrvatskog govorenog jezika žrtve
- ekonomsko nasilje
- fizičko nasilje i tjelesno kažnjavanje
- spolno uznemiravanje i silovanje
- zanemarivanje potreba gluhe žene
KOMUNIKACIJA S GLUHIM ŽENAMA
• Uspostavite kontakt očima.
• Okrenite svoje lice prema izvoru svjetla. Vaša usta moraju biti vidljiva gluhoj osobi.
• Govorite polako, jasno izgovarajući glasove bez prekrivanja usta.
• Pokažite dobru volju, empatiju i spremnost na dijalog.
• Zbog specifičnosti invaliditeta, imajte na umu da je možda potrebno više vremena za razgovor.
• Budite strpljivi.
• Koristite kratke rečenice i jednostavne, opće poznate pojmove te izbjegavajte kratice i fraze.
• Govorite polagano i nemojte vikati.
• Nemojte hodati dok govorite.
• Koristite i druge oblike komunikacije – olovku i papir, mobitel, tablet…
• Ako u razgovoru sudjeluje više osoba, pripazite da osobe govore jedna za drugom, a ne istovremeno.
• Gluhe osobe nisu sve jednake – prilagodite svoje ponašanje osobi koja je pred Vama.
