Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i stanju na dan 16.11.2021., u Virovitičko-podravskoj županiji živi 4.745 žena s invaliditetom (1,9% od ukupnog broja žena s invaliditetom) (tablica 1) te na taj način žene s invaliditetom čine 12,8% ukupnog stanovništva ženskog spola Virovitičko-podravske županije. Najveći broj žena s invaliditetom, njih 2175 (46%), je u dobnoj skupini 65+ godina.
Iz tablice 1 moguće je uočiti da je invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama, a u udjelu od 10% prisutan je i u dječjoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri koliki je udio žena s invaliditetom u ukupnom stanovništvu ženskog spola županije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka da je Virovitičko-podravska županija iznad prosjeka RH za radnoaktivnu dobnu skupinu i za ukupnu prevalenciju, a ispod prosjeka za prevalenciju u dječjoj dobi i za dobnu skupinu 65+.
Prikaz udjela žena s invaliditetom u ukupnom ženskom stanovništvu gradova Virovitičko-podravske županije te razrada prema dobnim skupinama nalaze se u tablicama 91 i 92.
Iz Virovitičko-podravske županije, u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom, pristigla su rješenja o primjerenom obliku školovanja za 385 osoba ženskog spola. Oštećenja govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće učenja, višestruka oštećenja te intelektualna oštećenja najčešći su specificirani uzroci koji određuju potrebu primjerenog oblika školovanja. U Virovitičko-podravskoj županiji žive 22 braniteljice s invaliditetom te 10 osoba ženskog spola koje imaju posljedice ratnih
djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraća.
Vrste oštećenja i oštećenja funkcionalnih sposobnosti
Najčešće vrste oštećenja kod žena s invaliditetom s područja Virovitičko-podravske županije, na temelju Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01), su višestruka oštećenja te oštećenja drugih organa (tablica 93.a). Vrste oštećenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju funkcionalnog oštećenja osobe ženskog spola razvrstane prema dobnim skupinama nalaze se u tablici 93.b.
Najčešći uzroci oštećenja drugih organa i organskih sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose funkcionalnom oštećenju pripadaju skupini kroničnih bolesti donjeg dišnog sustava (J40-J47) te skupini ostalih oblika srčanih bolesti (I30-I52), dok najčešći uzroci oštećenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose funkcionalnom oštećenju pripadaju skupini dorzopatija (M40-M54).
Broj osoba sa 100% oštećenjem moguće je prikazati samo, zbog nepostojanja jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oštećenja. Takvim načinom prikaza dolazimo do podataka da je u Virovitičko-podravskoj županiji 0,1%, od ukupnog broja žena s invaliditetom, vještačeno kao osobe ženskog spola sa 100% oštećenjem od čega je 118 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
U tablici 94. prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao teži oblici invaliditeta.
Najčešća oštećenja funkcionalnih sposobnosti kod žena s invaliditetom s područja Virovitičko-podravske županije su kronične bolesti te psihičke bolesti (tablica 95.a). Prikaz prema oštećenjima funkcionalnih sposobnosti s pripadajućim razradama prema razinama oštećenja i dobnim skupinama nalaze se u tablicama 95.a i 95.b. Ovdje je važno istaknuti da se oštećenja funkcionalnih sposobnosti procjenjuju od 01.01.2015. godine od uspostave jedinstvenog tijela vještačenja.
Čitavo izvješće za RH pronađite u nastavku
