Europski tjedan mobilnosti prilika je za ponovno upozorenje da je zaštita okoliša kao aktivnost preduvjet očuvanju kvalitete života. Tema Europskog tjedna mobilnosti u 2020. godini je „Mobilnost s nultim emisijama za sve“. Ona odražava ambiciozan cilj ugljično neutralnog kontinenta do 2050. godine, kako ga je izložila Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, kada je predstavljala Europski zeleni plan. Temom se također želi istaknuti važnost pristupa prijevozu s nultim emisijama i promicati uključivi pristup koji obuhvaća svakoga. Iako su istraživači uočili smanjenje prometa vozilima u većim gradovima te se očekuje da će u sljedećim godinama 50 % putovanja biti ostvareno javnim prijevozom, biciklom ili pješice, najnovije studije Europske agencije za okoliš (EEA) potvrđuju značajan porast emisija od prometa u usporedbi s razinama iz 1990. godine.
Stoga Europski tjedan mobilnosti 2020. potiče građane i lokalne vlasti na poduzimanje koraka kako bi postigli dugoročan cilj ugljično-neutralnog kontinenta. Iako je cilj dugoročne strategije dostižan u dalekoj budućnosti, izravne mjere za smanjenje onečišćenja, emisija ugljika ili prometnih zagušenja mogu polučiti i neposredne učinke. Stoga će pokretanje dugoročnih mjera, poput promicanja bicikliranja i pješačenja, kao i javnoga prijevoza s niskim ili ugljično-neutralnim emisijama, imati vrlo pozitivne izravne učinke.
Uz navedeno, osobama s invaliditetom od svakodnevnog značaja je i pristupačnost urbanih i ruralnih sredina koja se posebno naglašava u Ciljevima održivog razvoja kroz Cilj 11. kojim se planira učiniti gradove i općine inkluzivnim, sigurnim, prilagodljivim i održivim, a što snažno naglašava kroz članak 19. i 28. Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom. U tu svrhu Ujedinjeni narodi su potakli na ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja od strane osoba s invaliditetom, za njih i s njima. Stoga vam u privitku dostavljamo letak koji molimo umnožite u potrebnom broju primjeraka.
U 2020. godini u obilježavanje Europskog tjedna mobilnosti uključeno je 49 zemalja s 2758 gradova. Republika Hrvatska uključila se sa 7 gradova – Drniš, Koprivnica, Kutina, Osijek, Pula, Rijeka i Zagreb.
